Franjevačka provincija Sv. Križa - Bosna Srebrena

  • Puni ekran (Fullscreen)
  • Široki ekran (Widescreen)
  • Uski ekran (Narrow screen)
  • Veća slova
  • Standardna veličina slova
  • Standardna veličina slova


Rama-Šćit - Etnografska zbirka

E-mail Ispis PDF

Formiranje zavičajne etnografske zbirke u šćitskom samostanu započeo je fra Mijo Džolan koncem XX. stoljeća, dok je u ovo m samostanu obnašao dužnost gvardijana. Svjestan njezine povijesne važnosti za ramski kraj, plemenitu je akciju nastavio sadašnji gvardijan fra Mato Topić. Njegovom upornošću intenzivirano je prikupljanje muzejskog materijala i oformljena je sveobuhvatna hvalevrijedna etnografska zbirka.

Dakako, bez svesrdne podrške velikodušnih Ramljaka, koji podariše sačuvane uspomene na pretke i minulo doba, trud na stvaranju zavičajne etnografske zbirke ne bi bio uspješno obavljen, odnosno ova zbirka ne bi danas brojem i raznovrsnošću predmeta nadilazila etnografski materijal iz Rame što se čuva u renomiranim muzejskim institucijama: Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu i Etnografskom muzeju u Zagrebu.

Uz odijevne predmete koji su se nosili tijekom XIX. i XX. stoljeća, u ovom postavu su za isto vremensko razdoblje predstavljeni: gospodarstvo, prijevozna sredstva za prijenos dobara, stambena kultura, tekstilna radinost, kao još neke karakteristične pojave iz života hrvatskog puka gorskog kraja od davnina poznatog pod nazivom Rama.

Gotovo svi izlošci rukotvorine su seljana, od kojih su tek neki bili samouki specijalizirani obrtnici čije se umijeće temeljilo na iskustvima prenošenim s koljena na koljeno. Izloženi eksponati svjedoče o denarskim korijenima tradicionalne kulture ramskog kraja i čvrstim kulturnim sponama sa susjednim područjima kako Bosne tako i Hercegovine.

Donedavno su neke od izložaka Ramljaci srednje i starije generacije nosili kao radnu ili svečanu (misnu) odjeću, odnosno koristili se njima u svakodnevnom životu. Znakovito je da su neke Ramkinje starije generacije i danas odjevene u tradicionalnu nošnju, tek donekle modificiranu i osuvremenjenu.

Nasuprot starijem naraštaju, mladi neke od izložaka nisu imali prigodu niti vidjeti a niti znaju kad su i za što su upotrebljavani.

Ako bismo željeli eksponate izložbe, pa i predmete iz cijele etnografske zbirke šćitskog samostana, stupnjevati po značenju, nesumnjivo bi prvo mjesto pripalo nošnji budući da je nošnja jedno od najvažnijih identitetskih obilježja etničke zajednice.

Po tradicionalnoj nošnji Ramljaci su bili, a i danas su, prepoznatljivi već na prvi pogled. Osobito je zanimljiva nošnja u kojoj se išlo k misi ili se nosila u svečanim prigodama. U estetskom pogledu ona u postavu plijeni pozornost bogatom ornamentikom i koloritom.

Pred redovnicima šćitskog samostana, koji su se i dosad uključivali u razne kulturološke akcije, stoji obveza čuvanja etnografske zbirke, pod čime se podrazumijeva adekvatna zaštita i smještaj predmeta, jer jedino se na taj način ovaj dio ramske baštine može sačuvati za buduće generacije.

Utemeljenjem dokumentacije etnografske zbirke na suvremenim muzeološkim principima bili bi stvoreni uvjeti za njezino prerastanje u muzejski odjel šćitskog samostana. Zadatak je ne samo odgovoran već i izuzetno zahtijevan u materijalnom pogledu, pa razumljivo, u velikoj mjeri ovisi od financijske pomoći nadležnih ministarstava, kao i drugih dobronamjernih sponzora.

Sve dosad prikupljeno i odrađeno na tom planu u franjevačkom samostanu Rama-Šćit garancija je opravdanosti takva investiranja.

Astrida Bugarski muzejski savjetnik Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu

Trenutno se nalazite na: Kulturne ustanove Muzeji i galerije Rama-Šćit - Etnografska zbirka