Franjevačka provincija Sv. Križa - Bosna Srebrena

  • Puni ekran (Fullscreen)
  • Široki ekran (Widescreen)
  • Uski ekran (Narrow screen)
  • Veća slova
  • Standardna veličina slova
  • Standardna veličina slova


Sivša – župa sv. Ante Padovanskog

E-mail Ispis PDF

Župa Sivša, smještena nedaleko od Doboja u smjeru varošice Teslić, kao mjesna kapelanija odvojena je od župe Komušina 1784. i od te godine vodi vlastite matice. Župom je proglašena 1802. godine. Prvotno je obuhvaćala i područja današnjih župa Doboj, Žabljak, Ularice, Jelah, Kulaši i Dragalovci.

Relativno brojna katolička zajednica postoji u Sivši u prvoj polovici 18. stoljeća. O tome svjedoči činjenica da se već 1742. god. tamo nalazila kućica u kojoj su odsjedali svećenici prilikom svojih pastoralnih pohoda.

Nakon osnutka kapelanije, odn. župe, tu je uz drvenu kućicu postojala i kapelica za bogoslužje. Godine 1837. izgrađena je nešto prikladnija župna kuća, a 1870. podignuti su solidnija kuća i crkvica. Nova crkva i župna kuća sagrađeni su 1911. godine na brežuljku što dominira cijelom župom. Crkva nije solidno građena, tako da je nakon dva desetljeća trebalo novu graditi.

Godine 1929-31. podignuta je današnja crkva (28x10 m) po projektu Karla Pařika (Paržika). Na zvoniku su danas tri zvona. Zvonik je u novije vrijeme preuređen. U zadnjem ratu crkva je teško oštećena. God. 1997. pristupilo se najprije unutarnjoj a 1999. i izvanjskoj obnovi župne crkve.

U crkvi se uz nekoliko starijih kipova, nastalih u obrtno-umjetničkim radionicama (Sv. Rok, Sv. Anto, Gospa Lurdska, Sv. Josip i Sv. Franjo), nalazi i križni put (ulje na platnu, 160x140), te slike Rođenja i Uskrsnuća (180x160 cm) slikara Josipa Bifela iz 1977. godine.

Župna kuća iz 1911. god. izgorjela je 1944. godine, ali je uskoro ob­novljena na istim temeljima, a 1966. je izgrađena nova. Sadašnja kuća (projekt: N. Muftić) podignuta je 1979. godine, ali još nije sasvim dovršena. U njezinom sklopu nalazi se i vjeronaučna dvorana.

Broj vjernika župe Sivša tijekom vremena kretao se ovako: 1813. g.: 1.839, 1877. g.: 1.877, te 1935. g.: 3.564 vjernika. Župa je kroz to vrijeme razdiobama teritorijalno umanjena.

Župa je 1991. imala ca 6.100 katolika (1974: 6.350) čiji broj se smanjivao zbog iseljavanja čemu su pridonijela i ratna zbivanja. Danas župa ima oko 4.700 vjernika. Nju tvore sljedeća naselja: Sivša, Alibegovci, Blaževci, Bobare, Lončari, Miljanovci, Omanjska, Piljužići, Vitkovci i Vrela.

U župi se nalaze tri podružne crkve: Omanjska (13,5x8,5 m, Projektbiro - Slav. Brod, izgr. 1973), Blaževci (14,5x10,5 m, Projektbiro - Slav. Brod, izgr. 1973) i Alibegovci (15,5x12,5 m, projekt: N. Muftić, izgr. 1982), te dvije kapelice i tri groblja. U zadnjem ratu teško su oštećene podružne crkve u Alibegovcima i Blaževcima, dok je dok je crkva u Omanjskoj pretrpjela samo manja oštećenja. Po završetku rata, 1996. god obnovljena je crkva u Blaževcima i to prema istom projektu i njezinim starim dimenzijama, dakle bez izmjena. Vanjska i unutarnja njezina obnova trajala je sve do 1998. god. God. 1997-98. sanirana su oštećenja i na crkvi u Omanjskoj. Također u dvorištu ove crkve obnovljena je postojeća stara spomen-kapelica sv. Jelene Križarice, iz 1931. god. Projekt obnove, bez dodatnih izmjena izgleda i dimenzija, načinio je mjesni projektant gosp. Ivan Džido, dipl. ing. Obnova je završena u travnju 2000.