Markešić, Luka (Proslap kod Šćita-Rama, 23. XII. 1937 -). Pseudonimi i skraćenice: Kuraja, Ramlja, L.M. krsno mu je ime Mirko. Otac Luka; majka Ivka, rođ. Beljo. Osnovnu školu završio je na Šćitu (1946-1950), gimnaziju u Visokom (1950-1957, 1961), novicijat u Kraljevoj Sutjesci (1957-1958), filozofsko-teološki studij u Sarajevu (1960-1966), postdiplomski u Ljubljani (1966), gdje je magistrirao 1969. radom Suvremene teme poslanice Korinćanima: „Izgradnja Crkve u Korintu“ i doktorirao 1972. Za svećenika je zaređen 1964. Bio je kapelan u Zenici (1965-1966, 1970-1972), Brajkovićima (1966-1967) i Vijaci (1967-1968), član u samostanu sv. Ante u Sarajevu (1968-1970) i vikar od 2003. Biran je za meštra bogoslova (1973-1979), definitora (1979-1982) i provincijala Bosne Srebrene (1982-1991). Od 1972. profesor je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Glavni je i odgovorni urednik Bosne franciscane.
– U prvom objelodanjenom radu o duhovnom liku papa Ivana XXIII. i Pavla VI. ( Bosna Srebrena 1964) nagovijestio je da će se i ubuduće baviti prvenstveno pitanjima i problemima ekleziologije. U svezi s ovom tematikom zanima se teologijom oslobođenja i društvenim revolucijama uopće, zatim piše prikaze knjiga, izvještaje, komentare, komemorativne članke, govore i okružnice, koje objelodanjuju u Biltenu Franjevačke teologije u Sarajevu (1971-1974, 1977-1979, 1988-1989), Jukić (1972, 1974, 1976, 1978, 1980), Bosni Srebrenoj (1974-1991), Kačiću (1974, 1977), Crkvi u svijetu (1973, 1976), Vrelu života (1976), časopisu Dobri Pastir (1966, 1970, 1973) i Nova et vetera (1977, 1979), Svjetlu riječi (1983 i dalje), Odjeku (1989), Stećku, Bosni franciscani (1993 i dalje), te Kalendaru sv. Ante (1994 i dalje). U svezi s tim zanima se također teologijom oslobođenja i društvenim revolucijama uopće. Svoje poglede je iznosio i u brojnim napisima i intervjuima po dnevnim novinama, tjednicima, časopisima i biltenima ( Oslobođenje , Avaz, Slobodna Dalmacija , Večernji list, Dani, Erazmus, Vijenac, Stećak, Svjetlo riječi, Bosna Srebrena, Bilten Franjevačke teologije …). Supriređivač je Biserja sv. Ante (1988).
• Nauka sv. Bonaventure o Crkvi , u: Objava i teologija (Zbornik radova kongresa u čast sv. Bonaventure), Zagreb 1974, 204-228;
• Katolička reforma i njezin značaj „za narod puka slovinskoga“ prema djelima fra Matije Divkovića (1563-1631), u: Povijesnoteološki simpozij u povodu 500. obljetnice smrti bosanske kraljice Katarine (1478-1978), Sarajevo 1979, 151-163.
• Crkva u samoupravnom socijalizmu , Svjetlo riječi, Sarajevo 1986.
• Štovanje Marije u bosansko-hercegovačkoj tradiciji, u: Nova et vetera, 1-2(1988), 101-117.
• Uloga redovništva u Crkvi i svijetu , u: Teološke teme, Sarajevo 1991, 311-324.
• Teologija oslobođenja kod fra Antuna Kneževića, u: Zbornik radova sa simpozija u povodu 100. obljetnice smrti fra Antuna Knežević, Sarajevo 1991, 75-84.
• Ekumenizam na kušnji, u: Rat u BiH – uzroci, posljedice, perspektive – Zbornik radova, Samobor 1994, 203-213.
• Slučaj Bosna, Svjetlo riječi, Sarajevo 1995.
• Religija u funkciji slobodnoga čovjeka u slobodnom društvu , u: Dijalog 1(1997), 104-110.
• Rasprava o bosanskom duhu, u: Dijalog 8(1995-1996), 88-90.; međunarodno izdanje: Dialogue, 3-4(1997), 107-111.
• Bosanski duh i bosanski franjevci , u: Bosanski duh, Sarajevo 1997, 22-25.
• Slučaj Bosna, u: Dijalog 2-3(1998), 17-23; međunarodno izdanje: Dialogue, 9-10(1998), 17-24 (The Case of Bosnia).
• Vjerske institucije i država, u: Institucije BiH, Sarajevo 1998, 114-116.
• Politički pluralizam i jedinstvo države, u: Politički pluralizam u demokratskoj tranziciji BiH, Sarajevo 1998, 53-58.
• Kristov znak na licu Crkve , u: Verbi minister et omnis creati cultor, (Zbornik u čast prof. dr. fra Vitomira Slugića u povodu 70 godina života), Sarajevo, 1998., 251-270.
• Dr. fra Ignacije Gavran – profesor i odgojitelj , u: Radovi Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost, Sarajevo, VI, 1998, 165-172.
• Današnje zadaće teologije prema enciklici „Fides et ratio“ , u: Vrhbosniensia, Sarajevo, br. 2, 1999, 338-346 (izlaganje na okruglom stolu održanom 23. X. 1999).
• Moje viđenje karaktera rata u BiH, u: Karakter rata u BiH 1992-1995, Zbornik radova, 2001, 31-39.
• Istina između relativizma i fanatizma, u: Jubilarni simpozij sedamdeset pet godina Arifa Tanovića, ANUBiH, Sarajevo 2001, 93-109.
• Hodočašće i jubilejski oprost , u: Hrvatski narodni godišnjak, Napredak, Sarajevo 2002, 235-245. (ili: 2000-2001, I. knjiga, 75-87).
• Franjevci i dijalog u BiH , u: Budućnost je počela, redakcija: Muris Osmanagić i dr, Radovi Međunarodnog okruglog stola, Svjetlost, Sarajevo 2002, 326-331.
• Marija u propovijedima fra Stipana Margitića (+ 1730 ), u: Marija u propovijedima hrvatskih katoličkih obnovitelja, Zagreb, KS, 2004, 137-151.
• Franjevci – nositelji dijaloga u BiH , u: Spomen-spis. Povodom 90. obljetnice rođenja dr. fra Ignacija Gavrana, Zagreb 2004, 319-327.
Teološke implikacije Ahdname , u: Bosna franciscana, 20(2004), 345-357.
